Postalo je potreba planinara još prije prvog svjetskog rata, tako da je godine 1914. darom odbornika prof. Vjekoslava Novotnija od 400 kruna osno­vana glavnica za njegovu izgradnju. No ostvarenje je omeo rat. Ideja o sklo­ništu je oživjela 1930. pa je ljeti te godine izvršen očevid radi određenja lo­kacije, ali je do ostvarenja došlo tek 1935, ponajviše zaslugom odvjetnika Ivana Gojtana iz Gospića, predsjednika podružnice HPD »Visočica«. Bila je to brvnara od bukovih oblica, veličine 6x4x2, s desetak ležaja, koja je sta­jala 4.000 dinara, smještena na sedlu između Babina vrha i Badnja u blizini izvora Marasovac, koji je 1937. ozidao Higijenski zavod iz Zagreba. Ovo sklo­nište na Strugama (prije se je češće upotrebljavao naziv Doći) bilo je važna
planinarska točka na raskrižju uzdužnog i poprečnog velebitskog puta, ali je davno propalo. Danas su njegovu ulogu preuzeli dom pod Štirovcem i onaj u Velikoj Paklenici.

 Saklonište je obnovljeno nakon domovinskog rata.

izvor: Ante Rukavina