Detalji

Hitova: 11153

Južni Velebit  pruža se od Oštarija na cesti Gospić - Karlobag do prevoja mali Alan na cesti Lovinac - Obrovac zračne linije od oko 46 kilometara.

Južni Velebit se može podjeliti u četiri skupine i to:

• skupina Sadikovac - Konjevača - Samari
• skupina Visočica - Badanj
• skupina Vaganski vrh - Sveto brdo
• Nacionalni park Paklenica

Skupina Sadikovac - Konjevača - Samari

Ovom skupinom započima južni Velebit, a pruža se od Oštarija do poprečnog puta koji iz Divosela vodi preko Poljane i Stapa do Kruščice na moru.

Značajniji vrhovi u ovoje skupini su Sadikovac (1286 m) s kojim i započima južni Velebit, zatim slijede Konjevača (1381 m), Goli vrh (1451 m), Siljevača (1450 m), Klepetuša (1360 m), Samari (1386 m) i Trošeljevac (1442 m). Taj niz vrhova se nalazi uz lički rub.

Primorski niz počima sa Pezenj kukom (1065 m) i nastavlja se preko Šupljeg (1149 m) i Milković kuka (1270 m), zatim preko Kruga (1342 m), Stolca (1400 m) i Panosa (1261 m) do Debelog kuka (1271 m).

Vrijedno je još spomenuti i dolinu dobro pošumljenu u kojoj se nalazi jelova ruja i Šarića duplje. Ta dolina se nalazi na jugoistočnom dijelu skupine

Skupina Visočica - Badanj

Ova skupina započima na sjevernoj strani poprečne velebitske staze koja iz Divosela prelazi preko Poljane i Stapa do Kruščice na moru, a na jugu staza Medak - Struge - Paklenica - Starigrad. Dužina ove skupine je oko 12 kilometara zračne linije, tako da se može proći za jedan dan.

I ovdje se nalaze nizovi vrhova od kojih je jedan na ličkoj strani a drugi iznad mora. Na ličkoj strani dominiraju Visočica, Jelovac, Počiteljski vrh, Badanjski vrhovi i Badanj.
Oni vrhovi na primorskoj strani su za razliku od ličke mnogo niži i krševitiji tako da je uspon mnogo lakši s ličke strane.

Skupina Vaganski vrh - Sveto Brdo

Skupina se proteže od puta koji iz Metka preko Struga prelazi u Paklenicu, pa do ceste koja iz Lovinca preko M. Alana prelazi u Obrovac, a dugačka je približno oko 17 do 18 kilometara.

Na potezu između Vaganskog vrha i Svetog brda nanizanu su vrhovi višlji od 1700 m, koji su ujedno i najviši vrhovi na Velebitu.

Jedno od zbačajnijih mjesta je visoravan Struge gdje je postoji nepresušan izvor Marasovac.

Detalji

Hitova: 8789

Sjeverni Velebit je planinsko područje između Jadranskog mora i Ličko-gackog polja, a proteže se od prevoja Vratnik na cesti Otočac - Senj na sjeveru do prevoja Veliki Alan na cesti Jablanac - Kosinj na jugu u dužini od 30 km.

U tom području opisat ćemo tri najznačajnije skupine, Senjsko bilo, Skupina Zavižan - Rajinac i Rožanski kukovi.

Senjsko bilo pruža se od ceste Senj - Vratnik - Otočac u smjeru jugoistoka do ceste Jurjevo - Oltari - Krasno. To područje se smatra predgorjem Velebita zbog razmjerno niske visine i siromašne morfologije. Najviši vrhovi u toj skupini su Jadićeva plan (1417 m), Konačište (1494 m) i Kečina greda (1318 m) čije se strmine protežu prema smjeru Gacke doline, a prema moru blago i postepeno s brojnim terasama.

Najlakši pristup je od cestovnih prevoja kod Oltara i na Vratniku, gdje se može prići osobnim automobilomi s primorske i s kopnene strane. najvažnije pješačke staze su Vratnik - Oltari odakle se mogu posjetiti visinska naselja Stolac, Liskovac, Tuževac i Rakita na zapadnoj strani Jadićeva plana, a sa istočne strane je cesta koja počinje na Vratniku a završava na Oltarima.

Danas Senjsko bilo uglavnom zanima one pojedince koji su već upoznali ostale dijelove Velebita, pa žele steći kompletnu predodžbu o čitavoj planini.

Skupina Zavižan - Rajinac  zauzima središnji položaj na sjevernom Velebitu, a pruža se od sjeverozapada na sjeveroistok. Skupina je sa sjevera omeđena sa 700 m dubokom Lomskom dulibom i Krasanskim poljem, a s juga Lomskom dulibom.

 Značajniji vrhovi ove skupine koji su ujedno obuhvaćeni imenom Zavižanska grupa, jer zatvaraju krug oko Zavižanske kotline. To su Veliki Zavižan (1677 m), (Balinovac 1601 m), Zavižanski klek (1620 m), Vučjak (1645 m), Zalovačko bilo (1630 m) i Pivčevac (1676 m).

Rožanski kukovi  su najzanimljiviji dio sjevernog Velebita. Posjetiocima Rožanskih kukova stoji na raspolaganju Rossijeva koliba i kroz nekada najneprohodniji dio Kukova vodi turistička staza koja se još naziva i Premužićeva staza izgrađena 1933.g. Hodanje stazom predstavlja laku šetnju bez obzira da li su posjetioci planinari, turisti ili izletnici. Sa turističke staze može sepromatrati čitavo bogatstvo koje je ovdje nagomilala kraška priroda.

Detalji

Hitova: 9854

Srednji Velebit  se proteže od prevoja Veliki Alan na cesti Jablanac - Kosinj do Oštarija na casti Karlobag - Gospić dužine od oko približno 25 km. Otprilike je isto tolika i njegova širina od Like do mora.

Srednji Velebit se može podijeliti u tri skupine i to:

• Skupina Šatorina - Lisac - Bačić kosa
• Štirovača i njezina okolina
• Dabarski kukovi

Skupina Šatorina - Lisac - Bačić kosa

Ovaj niz vrhova čini središnji greben i okosnicu srednjeg Velebita. Niz započinje kod Velkog Alana sa Zečjakom, nastavlja se preko Ograđenice do Šatorine, koja je najviša u čitavoj skupini. Zatim dalje produžuje preko Lisca, Budakovog brda, Solina, Čopina vrha do Visibabe.

Taj niz je dugačak oko 20 kilometara i često je presjecan poprečnim uleknućima, a vrlo je dobro povezan sa Premužićevom stazom koja vodi zapadnom stranom grebena u blizini najviših vrhova. Najveća vrijednos ove skupine je to što na većem dijelu puta pruža prelijepe vidike na more i otoke čime ublažava monotoniju ove dugačke dionice.

Štirovača i njezina okolina

Između središnjeg i istočnog grebena srednjeg Velebita nalazi se golema udolina koritastog oblika. Počinje ispod Mrkvišta i pruža se na jugsve do Sunđera u dužini oko 8 kilometara. Ova dolina sastoji se od pet dijelova od kojih svaki ima svoje ime.

Najsjeverniji dio zove se Štirovača, zatim slijedi Jovanović padež, Crni padež i Sunđer. u svakom o spomenutih ima izvor žive vode, koji se u kišno vrijeme pretvaraju u potočiće. Svi ti potočići odlaze podzemnim putevima prema Lici i pojavljuje se gotove 10 kilometara u Pazarišzima kod velike Plane kao izvor potoka Riječine.

Štirovača po svojoj ljepoti nadmašuje vrhove oko sebe, a ime je dobila po njenom najpoznatijem dijelu, Štirovača.

Dabarski kukovi

Dabarski kukovi se nalaze na potezu počevši od bačić kuka do Filipova kuka na Oštarijama. Odavde se ističe neobično pravilan niz bijelih vapnenačkuh kukova, od kojih je Bačić kuk najviši. Pružaju se prema jugoistoku gotovo u pravilnom nizu u dužini od oko 10 kilometara.

U podnožju Dabarskih kukova nalaze se najmarkantnije doline, poznate pod imenom Crni Dabar, Ravni dabar, Došen Dabar, zatim najljepša dolina u tom dijelu Bačić duliba i obrasla šumom Crna duliba.